O nama

Tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

Tim Ujedinjenih nacija (UNCT) u Bosni i Hercegovini čine trinaest fondova, programa i specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija (FAO, ILO, IOM, UNDP, UNFPA, UNEP, UNESCO, UNHCR, UNICEF, UNODC, UNV, UN Women, WHO), Bretton Woods institucije (Svjetska banka, MMF) i ICTY. Rad UNCT-a koordinira Ured rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija, u okviru Jednog programa za Bosnu i Hercegovinu od 2015-2019. godine, te predstavlja strateški programski i financijski temelj za razvoj partnerstva između Ujedinjenih nacija i države.

 

Program One UN za Bosnu i Hercegovinu za period 2015. do 2019. godine predviđa finansijski okvir od gotovo 265 miliona dolara od UN-a, globalnih fondova, donatora i vlada s naglaskom na sljedeća prioritetna područja:

 

Vladavina prava i sigurnost ljudi

 

Bosna i Hercegovina se suočava s zaostatkom od preko 2 miliona sudskih predmeta, sve većim podjelama u društvu, štetama uzrokovanim poplavama u iznosu od 1,67 milijarde, 1,263 km2 minski sumnjivog područja ili 2,65% ukupne površine u BiH, te značajnim zalihama nestabilne municije, od čega je jedan dio stariji više od 30 godina. U cilju prevladavanja navedenih izazova, UN pomaže domaćim vlastima i društvu u osiguravanju jednakih prava i pravičnog tretmana pred pravosudnim institucijama za sve građane u BiH, kreiranju mogućnosti za unaprjeđenje dijaloga između građana i etničkih skupina u BiH, uspostavljanju odgovarajućih kapaciteta za sprječavanje i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim faktorom te povećanju sigurnosti građana. Suočavanje s prošlošću i izgradnja vizije za budućnost je prioritetno pitanje za UN u BiH.

 

Održivi i ujednačen razvoj i zapošljavanje

 

U Bosni i Hercegovini, 61% stanovništva živi u ruralnim područjima, 62% općina je nedovoljno ili izrazito nerazvijeno, finansiranje i upravljanje jedinstvenim prirodnim i kulturnim resursima je neodgovarajuće, a nezaposlenost je dosegla 27,5% uz stopu nezaposlenosti mladih od 62,7%. U saradnji s domaćim vlastima na svim razinama, UN radi na ujednačavanju ekonomskih i socijalnih mogućnosti za građane Bosne i Hercegovine u cijeloj zemlji, stvarajući perspektive za zapošljavanje i korištenje kulturnih, prirodnih i energetskih resursa na održiv način i u korist svih građana.

 

Socijalna inkluzija

 

Siromaštvo je rasprostranjeno i 15% stanovništva u BiH živi s manje od 235 KM mjesešno. U BiH, najsiromašnija petina stanovništva prima tek 37% ukupnih davanja za socijalnu pomoć. Samo oko 2% djece iz najsiromašnijih porodica i romske djece pohađa predškolsku ustanovu. Nadalje, jedno od deset djece s posebnim potrebama nikada ne krene u školu, a od onih koji budu uključeni u sistem obrazovanja, tek svako četvrto završi osnovnu školu. Samo 23% romske djece uključeno je u srednjoškolsko obrazovanje. U porastu je institucionalno zbrinjavanje djece, posebno djece uzrasta do 3 godine. Za rješavanje tih izazova, u partnerstvu s bh. vlastima, UN djeluje kako bi se osiguralo da sva djeca imaju jednake mogućnosti za obrazovanje i zaštitu od bilo kojeg oblika nasilja i zanemarivanja, da socijalna zaštita obuhvata najsiromašnije i najugroženije građane, da su djeca zaštićena od bilo kojeg oblika nasilja, kao i da je kvaliteta zdravstvene zaštite usklađena s postojećim zdravstvenim smjernicama i međunarodnim standardima.

 

Osnaživanje žena

 

U Parlamentu BiH, 19% zastupničkih mjesta drže žene, a manje od 3% načelnika su žene. U dobnoj skupini od 16 do 64 godine, žene čine tek 33% aktivne radne snage u BiH, što je najniža razina zastupljenosti u jugoistočnoj Europi. Gotovo polovica svih žena starijih iznad 15 godina doživjele su nasilje (fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko) barem jednom u životu. Uz pomoć UN-a, bh. vlasti ulažu napore kako bi se osiguralo da žene u BiH imaju jednake mogućnosti za zapošljavanje i učešće u političkim odlukama u BiH te da su zaštićene od bilo kakvog oblika nasilja.