WHO - Svjetska zdravstvena organizacija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je osnovana 1948. godine i predstavlja vodeću agenciju po pitanju zdravlja unutar sistema Ujedinjenih nacija. WHO je odgovorna za globalna zdravstvena pitanja, definisanje programa zdravstvenog istraživanja, postavljanje normi i standarda, artikulisanje i prezentovanje zakonskih mogućnosti utemeljenih na dokazima, pružanje tehničke podrške zemljama, te i po pitanju praćenja i evaluacije zdravstvenih trendova.

Vizija WHO o globalnom zdravlju, na temelju jednakosti i solidarnosti, poziva na izgradnju novih partnerstava s međunarodnim agencijama, donatorima, ministarstvima, nevladinim organizacijama, akademskim institucijama, te privatnim inicijativama u okviru različitih sektora, kao što su putovanja i komunikacije, zajednice i građanstvo.

Svjetska zdravstvena organizacija danas djeluje u složenim i rapidno mijenjajućim uslovima u okviru kojih su se javne zdravstvene aktivnosti počele širiti i u druge sektore koji utječu na zdravstvene prilike i ishode. Organizacija WHO je na ove izazove odgovorila putem plana podijeljenog u šest oblasti, koji je usmjeren na promovisanje razvoja, njegovanje zdravstvene sigurnosti, jačanje zdravstvenih sistema, upotrebu istraživanja kao i informacija i dokaza, te kroz jačanje partnerstava i poboljšanje cjelokupnog djelovanja.

Svjetska zdravstvena organizacija u Bosni i Hercegovini

Ured Svjetske zdravstvene organizacije je osnovan u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Prioriteti WHO u BiH su navedeni u Dvogodišnjem sporazumu o saradnji (BCA) između WHO-a/Evropa i BiH. Ured sprovodi Sporazum u bliskoj saradnji sa zdravstvenim vlastima u BiH i međunarodnim partnerskim agencijama. Fokus Sporazuma iz 2016.-2017. godine je na aktivnostima iz sljedećih sfera: analiza zdravstvene situacije, dalja implementacija vizije politike Health 2020 u Bosni i Hercegovini kroz programske prioritete za saradnju, jačanje kapaciteta zdravstvenih sistema i javnog zdravstva: intervencijski paket za procjenu rizika od kardiovaskularnih oboljenja i menadžment kardiovaskularnih oboljenja (engl. Cardiovascular Risk Assessment and Management - CVRAM).

Dvogodišnji sporazum o saradnji (BCA), između Svjetske zdravstvene organizacije i Bosne i Hercegovine, provedbu aktivnosti usmjerava na tri glavne dimenzije djelovanja:

  • odredba zdravstvenih usluga (tehničke intervencije na terenu);
  • razvoj infrastrukture zdravstvenog sistema (finansiranje i generiranje resursa), te
  • zdravstvene politike.

Programski prioriteti za saradnju:

  • zarazna oboljenja;
  • promocija zdravlja tokom cjelokupnog životnog toka;
  • zdravstveni sistemi;
  • pripravnost, nadzor i pružanje odgovora.

Politika Zdravlje 2020 je zasnovana na četiri prioritetne oblasti za djelovanje politike:

  • ulaganje u zdravlje kroz primjenu pristupa životnog toka (engl. life-course approach)  i osnaživanje ljudi;
  • rješavanje najvažnijih izazova za zdravlje u regionu: nezarazna i zarazna oboljenja;
  • jačanje zdravstvenih sistema orijentiranih na ljude, javnozdravstvenih kapaciteta i pripravnosti i pružanja odgovora na vanredne situacije, te nadzora nad vanrednim situacijama; i
  • stvaranje otpornih zajednica i sredina koje pružaju podršku.