Svjetski dan bez duhanskog dima 2017: Pobijedimo duhan zbog zdravlja, prosperiteta, okoliša i razvoja zemlje

WorldNoTobaccoDay2017a

Akcije za iskorjenjivanje upotrebe duhanskih proizvoda mogu pomoći zemljama da spriječe milione ljudi da obole i umiru od bolesti uzrokovanih duhanom, da se bore protiv siromaštva i, prema jedinstvenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), da smanje velike degradacije životne sredine.

Na svjetski dan bez duhanskog dima (31. maj) 2017. godine, Svjetska zdravstvena organizacija naglašava kako duhan ugrožava razvoj zemalja širom svijeta, te poziva vlade da sprovedu oštre mjere kontrole duhana. One uključuju zabranu marketinga i reklamiranje duhana, promociju jednoobraznih pakovanja duhanskih proizvoda, povećanje akciza na duhan, kao i kreiranje zatvorenih javnih i radnih mjestima prostorima bez duhanskog dima.

Zdravstveni i ekonomski troškovi duhana Upotreba duhanskih proizvoda svake godine ubije više od 7 milijuna ljudi a košta domaćinstva i vlade preko 1,400 milijardi dolara kroz troškove za zdravstvo i gubitak produktivnosti.

"Duhan nas sve ugrožava", kaže dr Margaret Chan , generalna direktorica WHO. "Duhan pogoršava siromaštvo, smanjuje ekonomsku produktivnost, doprinosi slabijem izboru hrane u domaćinstvu, te zagađuje zrak u zatvorenom prostoru."

Dr Chan dodaje: "Preduzimajući robusne mjere kontrole duhana, vlade mogu osigurati budućnost svojih zemalja štiteći i korisnike i nekorisnike duhana od ovih smrtonosnih proizvoda, ostvarujući prihode za finansiranje zdravstvenih i drugih socijalnih usluge, te očuvanjem životnih sredina od štete uzrokovane duhanom."

Sve zemlje su se obavezale Agendi 2030 za održivi razvoj koja ima za cilj jačanje univerzalnog mira i iskorjenjivanje siromaštva. Ključni elementi ove agende uključuju implementaciju Okvirne konvencije o kontroli duhana, a do 2030. godine potrebno je za trećinu smanjiti prerane smrti od nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne i bolesti pluća, rak i dijabetes, za koje je upotreba duhanskih proizvoda ključni faktor rizika.

Duhan šteti okolišu

Prvi izvještaj WHO o duhanu i njegovom uticaju na životnu sredinu takođe predstavlja uticaj ovog proizvoda na prirodu, uključujući:

  • Duhanski otpad sadrži preko 7,000 otrovnih hemikalija koje truju okoliš, uključujući i ljudske karcinogene materije.
  • Emisije duhanskog dima predstavljaju hiljade tona ljudskih karcinogena, toksikanata i stakleničkih plinova u okoliš. A duhanski otpad je globalno najveća vrsta smeća.
  • Od dnevno prodatih 15 milijardi cigareta, do 10 milijardi se baca u okoliš.
  • Opušci cigareta čine 30-40% svih stavki prikupljenih u okviru čiščenja urbanih i priobalnim područja.


Duhan prijeti ženama, djeci i sredstvima za život

Duhan prijeti svim ljudima, kako nacionalnom tako i regionalnom razvoju, na mnogo načina:

  • Siromaštvo: Oko 860 miliona odraslih pušača živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Mnoge studije su pokazale da u najsiromašnijim domaćinstvima potrošnja na duhanske proizvode često predstavlja više od 10% ukupne potrošnje u domaćinstvu - što znači manje novca za hranu, obrazovanje i zdravstvo.
  • Djeca i obrazovanje: Uzgoj duhana tjera djecu da ne pohađaju školu. Oko 10% -14% djece iz porodica koje uzgajaju duhan propuštaju časove zbog rada u poljima duhana.
  • Žene: Na farmama duhana, 60% -70% radne snage su žene, postavljajući ih u bliski kontakat sa često opasnim kemikalijama.
  • Zdravlje: Duhan doprinosi sa 16% svih smrti od nezaraznih bolesti.


Oporezivanje: moćno sredstvo za kontrolu duvana

"Mnoge vlade preduzimaju mjere protiv pušenja, od zabrane reklamiranja i marketinga, do uvođenja jednoobrazne ambalaže za duhanske proizvode, kao i radnim i javnim mjestima bez duhanskog dima", kaže dr Oleg Chestnov, pomoćnik generalne direktorice WHO za nezarazne bolesti i mentalno zdravlje. "Ali jedna od najmanje korištenih, ali najefikasnijih mjera kontrole duhana koja pomaže potrebu razvoja zemalja je kroz povećanje cijene i poreza na duhan."

Vlade prikupljaju gotovo 270 milijardi dolara od akciza na duhan svake godine, ali to bi se moglo povećati za više od 50%, stvarajući dodatnih 141 milijardi dolara, jednostavnim povećanje poreza na cigarete za samo 0,80 dolara po kutiji (ekvivalent jednog međunarodnog dolara) u svim zemljama. Povećanje prihoda od oporezivanja duhana će ojačati domaću mobilizaciju resursa, stvarajući fiskalni prostor potreban zemljama da bi dostigle razvojne prioritete u okviru Agende 2030.

"Duhan je globalno glavna prepreka za razvoj", kaže dr Daglas Bettcher, direktor odjela WHO za prevenciju nezaraznih bolesti. "Smrti i bolesti uzrokovane duhanom su vozači siromaštva, ostavljajući domaćinstava bez hranitelja porodice, preusmjeravanja ograničenih resursa domaćinstva za kupovinu duhanskih proizvoda a ne hrane i školskog materijala, a prisiljavaju mnoge ljude da plaćaju medicinske troškove."

"Ali akcija kontrole će pružiti zemljama moćno sredstvo kako bi zaštitili svoje građane i budućnost" dodaje dr Bettcher.


Napomena

Bolesti vezane za duhan su jedna od najvećih javnih zdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet suočava, te ubijaju više od 7 miliona ljudi godišnje. A upotreba duhanskih proizvoda je jedan od najvećih sprječivih uzroka nezaraznih bolesti.
Kontrola duhana predstavlja moćno sredstvo za poboljšanje zdravlja u zajednici i u postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG). Cilj SDG 3.4 je za trećinu smanjiti prerane smrti od nezaraznih bolesti do 2030. godine, uključujući kardiovaskularne i hronične respiratorne bolesti, rak i dijabetes.
Još jedna SDG meta, 3.a, poziva na provedbu Okvirne konvencije WHO za kontrolu duhana (WHO FCTC). Konvencija je stupila na snagu 2005. godine, a članice su dužne da učine niz koraka kako bi se smanjila ponuda i potražnja za duhanskim proizvodima. Akcije navedene u Konvenciji uključuju zaštitu ljudi od izloženosti duhanskom dimu, zabranu reklamiranja, promocije i sponzorstva, zabranu prodaje maloljetnicima, zahtjeve zdravstvenih upozorenja na duhanskoj ambalaži, promoviranje prestanka pušenja, povećanje poreza na duhan i stvaranja nacionalnog koordinacijskog mehanizma za kontrolu duvana. Konvencija ima 180 potpisnica.