Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

Article_Picture for Homepage_BHS2

Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu obilježava se 19. juna i predstavlja priliku za osvrt na stanje u Bosni i Hercegovini u rješavanju nasljeđa seksualnog nasilja počinjenog tokom rata devedesetih godina te kakav je odgovor UN-a u BiH i šta još treba učiniti kako bi se osigurala pravda i reparacije za muškarce i žene koji su preživjeli ovaj užasni zločin.

Rezolucijom 69/293, Generalna skupština UN-a proglasila je 19. juni za Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu 2015. godine. UN i države članice odlučile su obilježiti ovaj datum kako bi se podigla svijest o potrebi okončanja seksualnog nasilja u ratu, odala počast preživjelima seksualnog nasilja širom svijeta i prepoznala posvećenost svih onih koji su hrabro posvetili ili izgubili živote u borbi za iskorjenjivanje ove vrste zločina.

Seksualno nasilje u sukobu u Bosni i Hercegovini

Sukob devedesetih godina u Bosni i Hercegovini jedan je od prvih gdje je međunarodni sud prepoznao silovanje i seksualno nasilje nad muškarcima i ženama kao zločin protiv čovječnosti. Ipak, više od dvije decenije kasnije, učinci i posljedice ovih zločina su još uvijek u značajnoj mjeri netretirani te i dalje dramatično utječu na svakodnevni život preživjelih.


„Pored ogromnih gubitaka koje smo preživjeli (gubitak roditelja, djece, rodbine, prijatelja, domova, radnih mjesta), najteži gubici su nevidljivi i neizmjerivi i pripadaju intimnom mentalnom svijetu žrtava, povezani su s gubitkom emocionalne razmjene, gubitkom osobnog i porodičnog iskustva sreće, gubitkom povjerenja u institucije i druge ljude i samog sebe, gubitak osjećaja vlastitog dostojanstva i gubitka nade u budućnosti.“

[preživjela žrtva seksualnog nasilja iz sukoba u Bosni i Hercegovini]

 

Često izolirani iz društva, boreći se da održe odgovarajuće prihode, preživjele žrtve seksualnog nasilja u ratu i njihove porodice navode da je podrška koju dobivaju od bh. vlasti ograničena ili nikakva. Ograničeni resursi, često slaba kvaliteta usluga u javnom sistemu, slabo poznavanje zakonskih prava, kao i ograničena fizička pokretljivost, sprečavaju preživjele u pristupu njihovim pravima, traženju pravde i zahtijevanju podrške i rehabilitacije. Ukupna stigma i stavovi društva prema preživjelim žrtvama predstavljaju dodatni oblik viktimizacije, što objašnjava razloge iz kojih većina preživjelih radije bira šutnju.

Odgovor Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

U cilju pružanja podrške bh. vlastima da odgovore na neriješeno naslijeđe ratnog seksualnog nasilja, 2014. godine pokrenut je Zajednički program UN-a, u okviru udruženih napora četiri agencije UN-a, odnosno IOM-a, UNFPA-a, UNDP-a i UN Women. Zajednički program UN-a „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u BiH“ ima za cilj unaprijediti pristup pravdi, zaštiti, osnaživanju i reparacijama za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba. Navedeni cilj se treba ostvariti putem višesektorskog odgovora koji kombinira poboljšanja u zakonodavstvu, unaprjeđenje kvalitete usluga za preživjele, programe socijalne i ekonomske reintegracije te aktivnosti usmjerene na suzbijanje stigme koja ih okružuje u bh. društvu.

Inicijalni rezultati Zajedničkog UN programa

U posljednje tri godine i uz finansijsku podršku nekoliko donatora i to Vlade Velike Britanije, Vlade Kanade i Akcije UN-a protiv seksualnog nasilja u sukobu, napravljeni su vidljivi pomaci, koji uključuju poboljšanja u zakonskim odredbama, olakšan pristup pravdi i pravima, bolji dijalog širom zemlje o reparacijama, kapacitirane institucije za senzibilizirane i prilagođene zdravstvene usluge, ekonomski osnažene preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba, borbu protiv stigme na razini zajednice i pojedinca i još mnogo toga. U partnerstvu i zahvaljujući angažmanu bh. vlasti, uspostavljaju se novi pravci za preživjele u pristupu njihovim pravima i dobivanju reparacija. Vlade Brčko distrikta i Federacije BiH uspostavile su komisije za priznavanje statusa civilne žrtve rata novim podnositeljima zahtjeva. U Republici Srpskoj je izrađen nacrt novog Zakona o zaštiti žrtava ratne torture, koji će, ako se usvoji, ponovo otvoriti postupak podnošenja zahtjeva koji je zaključen 2007. godine. Gotovo 1.000 ljudi je upoznato sa izazovima i stigmatiziranjem s kojima se svakodnevno suočavaju preživjele žrtve seksualnog nasilja u ratu, dok je 29. juna 2017. godine planirano potpisivanje ključne Deklaracije Međureligijskog vijeća, kojom se poziva na odbacivanje stigmatizacije ove kategorije preživjelih žrtava u BiH.  Više od 280 preživjelih žrtava seksualnog nasilja tokom sukoba i oko 2.600 drugih iz ranjivih kategorija, uključujući 26 djece preživjelih žrtava, dobili su izravnu podršku iz programa, odnosno mogućnost pristupa pravdi bez naknade, adekvatnu podršku i osjećaj bolje osnaženosti i dostojanstva.

 „Zahvalna sam za priliku koju pruža ovaj projekt, koji ima za cilj povratiti dostojanstvo i osjećaj vrijednosti ženama žrtava rata.“

[preživjela žrtva seksualnog nasilja u ratu, korisnica Programa]

 

Dalji rad i izazovi

Unatoč nedavnim pozitivnim dešavanjima i dosadašnjim postignućima, potrebno je dalje opredjeljenje bh. vlasti i aktera kako bi se održala prava i unaprijedio status muškaraca i žena preživjelih žrtava seksualnog nasilja u ratu u BiH. Kao što je naveo generalni sekretar UN-a u svom najnovijem izvještaju o seksualnom nasilju u ratu, vlasti Bosne i Hercegovine trebaju ojačati mehanizme širom zemlje „za ostvarivanje prava preživjelih žrtava seksualnog nasilja na usluge, uključujući besplatnu pravnu pomoć, reparacije, stambeno zbrinjavanje i obrazovanje za djecu preživjelih žrtava silovanja te izdvojiti odgovarajuće resurse u te svrhe.“ Generalni sekretar je dodatno ohrabrio napore u BiH na „usklađivanju zakonodavstva kako bi se osiguralo da se prava preživjelih i njihove djece dosljedno priznaju, bez obzira na prebivalište.“


Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i UN su nedavno potpisali ugovor vrijedan 320.000 funti, koji će omogućiti nastavak Programa do marta 2018. godine. Zahvaljujući podršci Velike Britanije, Ujedinjene nacije u BiH i u narednom razdoblju ostaju predane pružanju pomoći bh. vlastima u osiguranju da preživjele žrtve seksualnog nasilja u ratu u BiH imaju odgovarajući tretman i usluge, kao i da su socijalno uključene i individualno osnažene u svakodnevnom životu.


Put ka izgradnji mira i pomirenja

Ovaj proces ne samo da je važan radi pružanja obeštećenja onima koji su preživjeli silovanje i seksualno nasilje i torturu, nego je i korak prema rješavanju naslijeđa prošlosti, prepoznavanju zločina počinjenih i promociji miroljubivih i inkluzivnih društava, kao cilja održivog razvoja br. 16, a kojeg su svjetski čelnici usaglasili 2015. godine. Kao što je to istaknuo generalni sekretar Antonio Guterres: „da bi zaživjela izgradnja mira i pomirenja, mora se ostvariti i svjedočiti ostvarenju pravde za žrtve seksualnog nasilja. U suprotnom će zajednice nagrizati trauma, bolest, percipirana sramota i želja za osvetom.“