Cilj 13: Očuvanje klime

Ostrvska zemlja u Tihom okeanu, Kiribati je veoma ranjiva na klimatske promjene. UN photo

Preduzeti hitnu akciju u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica

Nema nijedne zemlje u svijetu koja iz prve ruke nije iskusila drastične posljedice klimatskih promjena. Emisije gasova sa efektom staklene bašte su u porastu, i danas su za 50% veće nego 1990. godine. Nadalje, globalno zagrijavanje uzrok je dugotrajnih promjena klimatskog sistema, što može dovesti do nepovratnih posljedica ako odmah ne preduzmemo korake.

Prosječni godišnji gubici samo od zemljotresa, cunamija, tropskih ciklona i poplava računaju se u stotinama milijardi dolara, a investicije potrebne na godišnjem nivou samo za saniranje rizika od katastrofa iznose 6 milijardi američkih dolara. U sklopu ovog cilja, ideja je da se do 2020. godine mobiliše 100 milijardi američkih dolara na godišnjem nivou radi rješavanja potreba zemalja u razvoju i ublažavanja katastrofa izazvanim klimatskim promjenama.

Jačanje otpornosti i kapaciteta za adaptaciju ugroženijih područja, kao što su zemlje bez izlaza na more i ostrvske države, mora ići ruku pod ruku sa nastojanjima da se poveća informisanost i integrišu mjere u nacionalne politike i strategije. Još uvijek je moguće, uz političku volju i široku lepezu tehnoloških mjera, ograničiti povećanje globalne srednje temperature na dva stepena Celzijusa iznad preindustrijskog nivoa. Da bi se to postiglo, potrebno je hitno kolektivno djelovanje.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedan je od 17 globalnih ciljeva koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na više ciljeva istovremeno ključan je integrisani pristup.

Saznajte više o zadatim rezultatima za Cilj 13.